O Brusnici
Latinski naziv : Vaccinium macrocarpa. Eng - Cranberry
Opis biljke: Brusnice spadaju u bobičasto voće koje, kao i borovnice, potiču iz Severne Amerike. To je tvrda i crvena bobica koja zahvaljujući većoj količini C vitamina u svom sastavu ima kiselkasti ukus. Brusnicu su koristili u davnim vremenima starosedeoci Amerike kao lek za mnoga stanja, izmedju ostalog i za upalu mokraćnih puteva...
U poslednje vreme, veoma je popularan sok od brusnica. Osim toga, ovaj se dragoceni plod može koristiti u svežem obliku, može se čuvati smrzavanjem ili sušenjem, a sa njim se mogu pripremati i različiti sosovi i ukusna jela. Brusnice su, nutricionistički gledano, osebni plodovi bogati različitim zaštitnim materijama, uz klasične vitamine i minerale i druge hranjljive sastojke (vitamin A, vitamin C, kalijum i biljna vlakna). U njima su okriveni brojni bioflavonoidi (npr. quercetin) koji imaju snažno antioksidativno dejstvo, čime smanjuju rizik oboljevanja od različitih karcinoma (posebno se spominju rak dojke i rak debelog creva). U laboratorijskim eksperimentima na životinjama, brusnice su svojim bioflavonoidima ne samo sprečavale rast ćelija raka, već i njihovo metastaziranje. Antioksidansi osim toga pomažu i pri prevenciji odredjenih faktora koji podsticu nastanak kardiovaskularne bolesti. Hipurična kiselina, koja se takodje nalazi u brusnicama, predstavlja prirodni antibiotik, tako da se brusnicama pridodaju ne samo antibakterijska, vec i antifungalna(protiv gljivica) svojstva.
Antocianidi i proantocianidi iz brusnica, osim antikancerogenog delovanja, pomažu i pri obnovi ćelija koje su odgovorne za vid. Brusnice uz sve to, deluju i na snižavanje glukoze u krvi, što je jako korisno za dijabetičare.
Najvažnija stanja kod kojih se preporučuje svakodnevna upotreba tih izuzetnih plodova jeste u svakom slučaju upala mokraćnih puteva, budući da flavonoidi iz brusnica imaju posebno antibakterijsko delovanje baš u tom delu tela, zahvaljujući posebnim receptorima kojima se one tu vežu. Istraživanja su pokazala da sastojci iz plodova BRUSNICE uništavaju Helicobacter pylori, bakteriju koja je najčešći uzročnik ČIRA NA ŽELUCU. Osim toga, brusnice uništavaju i bakterije koje su naseljene u ustima i koje inače vremenom dovode do raznih bolesti zubi i desni...
Istraživanja pokazuju da tri čaše čaja ili soka od brusnica dnevno povećavaju nivo antioksidanta u plazmi preko 120%! Tom se konzumacijom u krvi podiže nivo 'dobrog holesterola' (HDL), te se na taj način rizik od bolesti srca i krvnih sudova smanjuje za velikih 40%. Prema nekima, brusnica poboljšava vid kod hemeralopije (slabiji vid na blještavom svjetlu). Pomaže i da odmorimo oči nakon dugotrajnog napora.
- Kako se brusnica bori protiv infekcije mokraćnih puteva :
Infekcija mokraćnih puteva je ozbiljan zdravstveni problem koji svakodnevno otežava život velikom broju ljudi, mnogo je češći kod žena nego kod muškaraca, i mada je uglavnom karakteristična za poznije životno doba, nije retkost da se ona sreće i kod sasvim male dece. Takvo stanje se brzo leči antibioticima, često sa nizom nepoželjnih nus-pojava, a i njihova nepravilna primena znatno umanjuje delovanje. U nekih 25% slučajeva infekcija se uporno obnavlja i terapija antibioticima traje “beskrajno”. Da se infekcije ne bi ponavljale, preporučuje se redovna upotreba brusnice. To je vekovima star savet, koji danas dobija nova priznanja. Godinama su lekari mislili da brusnica deluje stvaranjem takve kiselosti u urinu koja ubija bakteriju ešerihiju koli, izazivača infekcije. Međutim nova saznanja otkrivaju jednu mnogo originalniju ulogu brusnice. Ona sadrži sastojke koji ne daju bakteriji da se zakači za ćelije koje oblažu urinarne puteve i bešiku. Ova bakterija koja normalno postoji u crevima, uspeva da se uvuče u urinarne puteve i tamo se pomoću sitnih dodataka sličnih dlačicama hvata za ćelije bešike i nastavlja da širi infekciju. Brusnica onesposobljava te “zakačaljke” pa se bakterije mokraćom izbace iz organizma